Pratite aktivnosti Digitalne agende na Tviteru i Fejsbuku

Ministarstvo za telekomunikacije i informaciono društvo

Programeri među najplaćenijima

26.12.2011.

"Ako se nastavi trend iz prethodnih godina, s obzirom na to da je ponuda posla u oblasti IT-ja imala najveći rast u toku godine, do posla će lakše dolaziti IT stručnjaci i programeri", zaključuje Dejan Jovanović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje.


 

U Srbiji naviše zarađuju finansijski menadžeri, čija je prosečna plata 96.000 dinara. Visoko na lestvici najplaćenijih zanimanja su i programeri, informatičari, advokati i bankari. Najmanje zarade imaju konobari, stolari, trgovci, magacioneri, ali i umetnici, čiji je novčanik mesečno, u proseku, deblji za svega 22.000 dinara.

Prosečna srpska plata „teška“ je svega 38.167 dinara, a najdeblje novčanike, prema statistici, imaju oni koji se bave „upravljačkim delatnostima i savetovanjem“, koji u proseku zarade 91.577 dinara mesečno. Slede zaposleni u finasijskom sektoru sa primanjima od 75.890 dinara i oni koji rade u duvanskoj industriji, sa prosečnom platom od 75.115 dinara. Zaposleni u telekomunikacijama u kovertu stave 61.634 dinara.

U našoj zemlji svako voli da zaviri u tuđ novčanik, pa je tako internet portal „Infostud“ uradio istraživanje koje pokazuje kolike su prosečne plate po zanimanjima. Na osnovu anonimne ankete koje popunjavaju posetioci ove virtuelne stranice, ne samo da je moguće saznati kolika je prosečna plata novinara, lekara ili sekretarice, već „Infostud“ nudi i mogućnost da posetioci svoju zaradu uporede sa kolegama u regionu. Cilj istraživanja je, navode, da zaposleni saznaju da li su adekvatno plaćeni, a bezmalo 30.000 ljudi učestvovalo je u ovoj anketi.

Ako bi se srednjoškolci prilikom izbora zanimanja rukovodili ovim istraživanjem, ne bi pogrešili ako bi odlučili da jednog dana postanu – kompjuterski programeri. U ovoj profesiji plata u proseku iznosi 70.000 dinara, dok je u regionu još veća. Na listi najatraktivnijih zanimanja su i advokati, sa prosečnom mesečnom zaradom od 73.000, građevinski inženjeri, apotekari, inženjeri arhitekture. „Dobro prolaze“ i radnici u lizing kompanijama, zaposleni u kadrovskim službama, telekomunikacijama, ali i marketingu i odnosima sa javnošću.

Najmanje novca kući odnesu radnici u proizvodnji tekstila, kože i nameštaja. Na spisku najslabije plaćenih nalaze se i konobari, sa 23, magacioneri sa 25.500, ali i kuvari sa 26.000 dinara.

 

 

Inženjeri

 

Ako se nastavi trend iz prethodnih godina, a čini se da nije realno očekivati drastičnije promene, do posla će lakše dolaziti IT stručnjaci i programeri, stručnjaci za finansije, građevinski inženjeri sa licencama za projektovanje, arhitekte i urbanisti, mašinski inženjeri sa odgovarajućim licencama, farmaceuti sa položenim stručnim ispitom, lekari sa određenim specijalizacijama poput anesteziologa, kuvari, zavarivači, trgovci, rukovaoci građevinskom mehanizicijom – zaključuje Dejan Jovanović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje.

Iskustva portala „Infostud.poslovi“ takođe pokazuju da su najveću šansu za zaposlenje imali svi oni koji su tražili posao u oblasti trgovine, administracije, finansija, a  ponuda posla u oblasti IT-ja imala je najveći rast u toku godine.

 

Izvor: Večernje Novosti

 

Komentari

Ime i prezime (obavezno)
e-mail adresa (obavezno)
Veb sajt ili Fejsbuk profil (nije obavezno)
Upišite ovde vaš komentar i kliknite na "Postavi komentar":

Upozorenje: komentari koji sadrže bilo kakvo vređanje po nacionalnoj, verskoj i drugoj osnovi, neće biti odobreni. Hvala na razumevanju

  • Saopštenja za medije

    pozadina
    17.05.2012.

    Izveštaj o četvorogodišnjem radu Uprave za digitalnu agendu

    Na današnji dan, 17. maja, u celom Svetu se obeležava „Dan telekomunikacija i informacionog društva“. Pravi je trenutak da najvažnije rezultate četvorogodišnjeg rada Ministarstva pretočimo u „Izveštaj o radu“.

    OGP
    14.05.2012.

    Kako do otvorenije uprave u Srbiji?

    Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva – Uprava za Digitalnu agendu, u saradnji sa USAID-om, organizovalo je predstavljanje Partnerstva za otvorenu upravu i diskusiju na temu „Kako do otvorenije uprave u Srbiji?“.

    Video sekcija